Dvodnevni ljetni susret Udruge hrvatskih studenata u inozemstvu održan je 22. i 23. kolovoza u prostorijama ZŠEM-a u Zagrebu. Stotinjak studenata i srednjoškolaca na konferenciji je imalo priliku slušati i raspravljati s brojim uglednim predavačima i predstavnicima poznatih hrvatskih tvrtki koji su im prenijeli svoja znanja i iskustva.
Ovim putem se zahvaljujemo svim predavačima i sudionicima što su svojim prisustvom uveličali Ljetni susret 2019 i učinili ga uspješnim, informativnim i zabavnim. Također, zahvaljujemo ekipi članova UHSI-ja, njih 20-ak, koji su se pobrinuli da organizacija bude na najvišoj mogućoj razini, pod vodstvom glavnog organizatora Susreta, Romana Lovrića.
Ovogodišnji Ljetni susret UHSI-ja prvi je u nizu takvih događaja, sa svrhom povezivanja hrvatskih studenata različitih pozadina, interesa i adresa, kako međusobno, tako i s poslodavcima. Između ostalog, ideja susreta bila je potaknuti sudionike na inovativnost i aktivnost u različitim područjima, što se najviše ostvarilo na radionicama tijekom drugog dana Susreta. Sudionici su imali priliku na praktičan način učiti o investicijskom bankarstvu i M&A-u od InterCapitala, o inženjerstvu od Rimac automobila, o hotelijerstvu od Maistra Hospitality Group-a te o pisanju životopisa i motivacijskih pisama od djelatnika Zagrebačke banke.
PANEL O ODLJEVU MOZGOVA I POTENCIJALU HRVATSKE KAO ZEMLJE USELJAVANJA
Osim međusobnog upoznavanja i interaktivnih radionica, cilj je bio i raspraviti o onome što mi smatramo najvećim problemima i izazovima. Jedna od tema bila je odljev mozgova i potencijal Hrvatske kao zemlje useljavanja. Ova tema izravno je povezana s UHSI-jevih 200 članova koji trenutno borave u više od 30 zemalja, ali i s onima koji su u poziciji poslodavaca s kojima smo raspravljali na panelu. Moderirao ga je potpredsjednik Udruge Dinko Franceschi, a gosti su bili dr. med. Boris Filipović i Dejan Kovač.
Boris Filipović, otorinolaringolog koji se stručno usavršavao na Harvardu, u Münchenu i Amsterdamu i zatim vratio u Hrvatsku i osnovao svoju kliniku, podijelio je s nama kako je njegov osobni motiv za povratak bio da prenese to znanje stečeno u inozemstvu, s obzirom na to da takvog usavršavanja u Hrvatskoj nema. Takav altruistički poriv za povratkom nemaju svi, no neki vjeruju da će razmjena iskustava i znanja između Hrvatske i inozemstva kakvu smo doživjeli na Susretu možda potaknuti preokret odljeva mozgova, kad ljudi vide da može biti bolje. Dejan Kovač rekao je da mu je susret studenata iz udruge koja spaja studente u inozemstvu odličan: “Meni je drago da ovakva udruga postoji i funkcionira. Da ja imam 18, 19 godina ne bih odlazio iz Hrvatske, već bih kampirao na Jelačić placu ili Markovom trgu. Ovo je jako bitna stvar da se upravo ljudi koji su otišli iz Hrvatske povezuju. Dosta je bilo „pametniji popušta, budale vladaju“, sad je bitno da se mi pametniji skupimo zajedno.“
PANEL O INOVACIJAMA – ORUĐU BUDUĆNOSTI
Panel o inovacijama – oruđu budućnosti moderirao je član UHSI-ja Petar Zubić. Jedan od gostiju panela, Nikola Kapraljević, COO uspješnog poduzeća Infinum podijelio je sa sudionicima savjet o važnosti feedback-a: “Što god radiš u životu, ako želiš biti bolji, jednostavno moraš slušat kritiku, uvažiti ju, vrlo često prijeći preko svog ega i razmisliti o tome što ti je netko rekao, a ne naljutiti se na prvu. Možda nisi nužno u pravu.”
Druga dva gosta panela bili su Vedran Antoljak, CEO konzultantske tvrtke Apsolon, lidera u području digitalne transformacije i Vuk Vuković, suosnivač i CEO Oracluma s masterom The London School of Economics and Political Science – LSE-a i doktoratom s Oxforda. Vuk Vuković nam je otkrio kako je koji dio obrazovanja utjecao na njegov današnji uspjeh: “Jako mi je bilo lijepo na EFZG, da se razumijemo, ali nisam tu nikad dobio poticaj za nešto više. Naši fakulteti stvaraju mediokritetstvo, prilagođavaju se prosjeku. Kad je takva situacija, oni koji su na vrhovima te distribucije jednostavno traže nešto drugo, traže nešto novo, i to si sam moraš stvoriti. Onda kad odeš van, vidiš konkurenciju, suočen si s drugim idejama, u drugačijem si okruženju i počinješ drugačije razmišljati. Tako da je sve utjecalo na mene, ali to iskustvo s LSE-a, i kasnije s Oxforda je bilo apsolutno formativno u smislu moje poslovne karijere sada. Imao sam, i dalje imam svoju akademsku karijeru, ali sam na doktoratu otkrio da sada fokus želim staviti na biznis.”
PANEL O ULOZI MULTIKULTURALNOG ISKUSTVA U POSLOVNOM SVIJETU 21. STOLJEĆA
Jedno od najvažnijih i formativnih iskustava koje svatko stekne pri studiju u inozemstvu jest izloženost mnogim drugačijim kulturama. Stoga je treći panel Susreta, kojeg je moderirao član UHSI-ja Fran Barbarić, bio posvećen ulozi multikulturalnog iskustva u poslovnom svijetu 21. stoljeća. O njoj su raspravljali Tomislav Čorak, izvršni direktor Boston Consulting Group-a, Diana Kobas Dešković, CEO konzultantske kuće Mamforce te Dino Dogan, dekan luksemburške poslovne škole (Luxembourg School of Business) i predsjednik Uprave konzultantske kuće Macaklin, s doktoratom iz Stuttgarta.
Istaknuli su da im je multikulturalno iskustvo bilo od iznimne važnosti za karijeru koju imaju danas, a Diana Kobas Dešković napomenula je i prednost umrežavanja sa svojim kolegama sa studija u Madridu: “Ono što je meni osobno bilo najznačajnije na mom studiju u inozemstvu je upravo ta multikulturalnost koja je uključivala studente doslovno sa svih kontinenata i velika mreža ljudi koju sam time stekla. Kroz naš zajednički rad sam učila o različitostima i o tome na koji način pristupamo problemima i kako ih rješavamo, što mi naravno i danas koristi u poslu. Možda manje u Hrvatskoj, ali radim i na drugim tržištima s drugim zemljama tako da mi je to zaista veliki benefit. Ono što i danas jako koristim je mreža ljudi koja se stekne na studiju, tako da mi u širenju poslovanja globalno jako koriste kolege s kojima sam studirala.”
PANEL O DRUŠTVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU
Na panelu o društveno odgovornom poslovanju kojeg je moderirala voditeljica UHSI-jeve podružnice za SAD Jelena Čolak, imali smo čast ugostiti direktoricu marketinga i društvene odgovornosti poduzeća Ericsson Nikola Tesla, Snježanu Bahtijari; profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu koji se bavi poslovnom etikom i društvenom odgovornošću poduzeća, Mislava Antu Omazića; te voditelja održivog razvoja Podravke i osnivača Udruge za održivi razvoj Hrvatske, Matiju Hlebara. G. Hlebar istaknuo je kako su tvrtke koje su društveno odgovorne u svom poslovanju, ujedno i uspješne: “Možete vidjeti već prema ekonomskoj održivosti određenih poslovnih sektora u Hrvatskoj jesu li održivi i okolišno i društveno, jer kad pogledate poslovanje, zasigurno je održivost jednako i optimalna profitabilnost. Ona poduzeća koja u svom upravljanju njeguju i ekonomske i okolišne i društvene aspekte poslovanja i integriraju ih u svoju poslovnu strategiju ostvaruju i optimalnu profitabilnost za sve sudionike.”
Da bismo to znanje prenijeli novim generacijama, profesor Mislav Ante Omazić smatra da bi nam u Hrvatskoj trebao prilagodljiviji obrazovni sustav koji će odgojiti studente 21. stoljeća: “Mi studente pripremamo za cijeli život i karijeru od 50-60 godina i u tom smislu ih pokušavam potaknuti da razmišljaju. Ja im pokušavam pokazati kako razmišljati, a ne što razmišljati.”
