BlogDanska

5 najvećih razlika između danskog i hrvatskog sustava visokog obrazovanja

Autor: 15 listopada, 20198 listopada, 2020No Comments

Pročitajte kako se danski obrazovni sustav, koji je uvršten u najbolja tri na svijetu, razlikuje od hrvatskog. 

1. UVODNI DANI

Budući da sam već bio na prvoj godini Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, očekivao sam puno novih informacija i procedura prvih dana. Na moje iznenađenje, bilo je potpuno drugačije. Upoznavanja s profesorima koji su se postavili kao prijatelji, a ne nužno profesori, druženja uz pivu koja je, zasigurno, olakšala međusobno upoznavanje.

Prvi je tjedan protekao u upoznavanju drugih studenata, stvaranju prijateljstava i formiranju study grupa u kojima ćemo raditi tijekom cijeloga semestra. 

2. STUDY GRUPE

U danskom obrazovnom sustavu, većina zadataka i zadaća rade se u timu. To je nešto što se zove ‘study groups’. Study groups birate sami i u pravilu bi trebali birati ljude s kojima volite raditi i koji su ozbiljni. Kocept study groupe proizlazi iz želje da se mlade nauči kako raditi u timu. Nakon fakulteta, svi će raditi u firmama u kojima se većina aktivnosti radi timski u ili treba koordinaciju timske aktivnosti kako bi se ispravno izvršili poslovni zadaci.

Study grupe na kraju postanu grupa ljudi s kojima imate jako bliske veze i upravo su mi ljudi iz study grupe postali jedni od najbližih prijatelja. 

3. BUDUĆNOST, A NE PROŠLOST

Na hrvatskim fakultetima uvriježeno je mišljenje da je za potpuno razumijevanje stvari potrebno sagledati retrospektivno i u prošlosti kako bismo mogli mogli razumjeti sadašnjost. U Danskoj je potpuno drugačiji pristup. Fokus prvoga semestra bio je na novom konceptu koji je zove:  ‘sharing economy’. Sharing economy je novi, inovativni način poslovnih modela koji bi se u potpunosti trebao razviti tek za desetak godina .

Danski obrazovni sustav smatra da su jedine važne stvari one koje su važne danas ili koje će biti važne za pet godina. Jedine vještine koje se podučavaju na danskim sveučilištima su one koje su danas ili za pet godina tražene na tržistu. 

4. MANJE NASTAVE, VIŠE RADA

Tijekom jednog od prvih nastavnih satova upoznati smo s ‘ learning retention’ modelom. Learning retention model pokazuje koliko znanja i informacija pamtimo nakon određne radnje. 

piramida.jpg

Kao što možemo vidjeti, najmanje efikasan način učenja je zapravo slušanje i čitanje. Jedan od najefikasnijih načina učenja je raditi nešto ili podučavati druge nečemu. U tim slučajevima, postotak informacija koje zapatimo je od 75% do 90%. Za razliku od 5% do 10% kod pasivnog slušanja. 

Zbog toga se većina nastave temelji na zadaćama, radu na slučajevima (case study) i aktivnom sudjelovanju u nastavi. 

5. ISPITI

Ispiti nisu uobičajeni. To su projekti. Na početku semestra upoznajete se s novim konceptom i novom kompanijom. Kroz cijeli semestar, svaki put kada naučite nešto novo ili koristite novi model, trebate ga primijeniti na primjeru te tvrtke. Zadnja 2-3 tjedna ne održava se regularne nastave, nego je to vrijeme za dovršavanje projekta. Projekt prezentirate profesorima u grupi  koji pokušavaju osporiti neke od vaših argumenata i koje trebate obraniti kako bi opravdali vrijednost vašeg projekta.


Danski je obrazovni sustav karakerističan po inovativnom pristupu koji je u Hrvatskoj, još uvijek, nezamisliv. Teško je reći znaju li Danci što je najbolje, ali kada pogledamo statistike o obrazovanju, sa sigurnošću možemo zaključiti da su Danci jedni od najboljih.